galaksija

Blogostoperski vodič kroz galaksiju


31.05.2010.

Prvi put snimlje udar kometa u Sunce!

Koristeći instrumente smještene na NASA-inoj STEREO svemirskoj letjelici, znanstvenici u Berkeleyovom laboratoriju svemirskih znanosti uspjeli su pratiti komet dok je prilazio Suncu i procijeniti mjesto vrijeme i udarca.

Istraživači su potom pogledali podatke sa zemaljskog Mauna Loa solarnog opservatorija na Havajima, te su otkrili prikaz u predviđenoj točki nečega nalik kometu koji se približava rubu Sunca iz smjera iza Solarnog diska, javlja portal znanost.com.

Opservatorij STEREO (Solar TErrestrial RElations Observatory), lansiran 2006. godine, sastoji se od dvije identične svemirske letjelice koje orbitiraju oko Sunca, pružajući stereo pogled na Sunce.

"Vjerujemo da je ovo prvi put da je komet praćen u 3D prostoru ovako nisko u Sunčevoj koroni", izjavila je Claire Raftery sa Sveučilišta Sveto Trojstvo u Dublinu.



Tim je prezentirao ove podatke 24. svibnja na sastanku Američkog astronomskog društva u Miamiu, Florida.

Kometi koji orbitiraju oko Sunca sastavljeni su od prašine, stijena i leda i rijetko se se mogu pratiti blizu Sunca jer ih Sunčeva svjetlost jednostavno jača.

Raftery i njeni kolege, Juan Carlos Martinez-Oliveros, Samuel Krucker i Pascal Saint-Hilaire, zaključili su da je komet pripadnik Kreutz obitelji kometa, roja trojanskih ili grčkih kometa koje je Jupiter izbacio iz svoje orbite 2004. godine.

Martinez-Oliverosovu pažnju privukao je komet nakon što je vidio da ga se spominje u sažetku promatranja napravljenih STEREO-m i SOHO-m (Solar and Heliospheric Observatory) 12. ožujka 2010. godine.

Kometov dugi, jarki rep sastavljen od prašine i iona označio ga je kao Sunčev komet koji su uočavali solarni astronomi i zvjezdarnice poput SOHO-a.

Pretpostavljajući da će obići oko Sunca, znanstvenici su odlučili provjeriti da li su STEREO podaci dovoljno dobri da pomoću njih izračunaju njegovu putanju.

Podaci su bili dovoljno dobri da su po njima mogli ucrtati putanju dva dana prije sudara. Procijenivši zonu sudara u krugu od 1.000 kilometara u promjeru, tražili su online podatke Mauna Loa kako bi odredili hoće li moći vidjeti komet blizu Sunčevog ruba u ultraljubičastom dijelu spektra.

Otkrili su kratku putanju, koja je trajala otprilike šest minuta, samo nekoliko tisuća kilometara iznad Sunčeve površine u milijun stupnjeva vrućoj koroni i 100 000 stupnjeva vrućoj kromosferi.
Na temelju kometovog relativno kratkog repa, dugačkog otprilike 3 milijuna kilometara, znanstvenici vjeruju da je komet sadržao teže elemente koji ne isparavaju smjesta.

Tim je za svoje istraživanje koristio dva kronografa na STEREO A i B i nekoliko instrumenata na SOHO-u, "pokazujući važnost promatranja iz više pozicija nesolarnih fenomena".

Danas.hr
25.05.2010.

Jupiter misteriozno izgubio treci pojas...

U znanstvenicima neobjašnjivom razvoju događaja na najvećem planetu solarnog sustava, Jupiter je u potpunosti ostao bez jednog od dvaju glavnih pojasa oblaka, poznatog kao južni ekvatorijalni pojas.

''Ovo je jako velik događaj i trenutno pomno promatramo razvoj situacije kako bismo shvatili što se zapravo dogodilo'', rekao je NASA-in znanstvenik Glenn Orton nakon što je Jupiter ostao bez južnog, smeđeg pojasa oblaka.

Poznat kao južni ekvatorijalni pojas, smeđi pojas oblaka dvostruko je širi i više od 20 puta duži od Zemlje, a njegov 'nestanak' možete vidjeti pomoću običnih malih teleskopa ili čak većeg dvogleda

10.05.2010.

Na Saturnu bjesni oluja

Uhvatili je amateri

Na Saturnu divlja ogromna oluja vidljiva sa Zemlje

 Saturn potresa najveća oluja koju si znanstvenici ikada zabilježili. Zahvaljujući NASA-inoj sondi Cassini istraživači svemirskih prostranstava imaju priliku 'iz prve ruke' svjedočiti tom nevjerojatnom događaju.

Oluja je toliko velika da će se moći vidjeti i sa Zemlje što će posebno oduševiti amaterske astronome, piše Jutarnji list.

Podaci koje uspjela prikupiti sonda Cassini upućuju kako se radi o ogromnoj oluju koja prikuplja materijal iz dubine atmosfere i prekriva područje koje je pet puta veće od snježnog nevremena koje je ove godine pogodilo područje Sjeverne Amerike i snijegom zatrpalo glavni grad SAD-a.

Cassinijevi su radio i plazma senzori vrlo dugo bili usmjereni prema području Saturna nazvanog 'aleja oluja'. No, prikupljanje vrijednih podataka nije bio lak posao jer uređaji moraju cijelo vrijeme biti usmjereni u jednu točku, a oluje mogu samo tako nestati.

Zato je NASA imala veliku pomoć od amatera stronoma. Kada bi zamijetila moguće mjesto oluje, podatke bi poslala nekom astronomu amateru koji bi potom vrlo brzo iz vlastitog dvorišta provjerio o čemu se radi.

Tako su Anthony Weasley, Trevor Barry i Christopher Go upućeni još u veljači da pogledaju što se sprema na Saturnu te fotografiraju moguće promjene.

Upravo je Go fotografirao sadašnju oluju koja hara Saturnom.

"Oluje na Saturnu 'napajaju' snažnije oluje koje se nalaze dublje u atmosferi nekih 100 do 200 kilometara niže. Moramo zahvaliti našim amaterskim prijateljima na ranom upozorenju", zaključio je Gordon Bjoraker, znanstvenik koji radi na NASA-inom projektu Cassini.

Danas.hr
galaksija
<< 05/2010 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031